29.09.2003. "Carmina Burana"
Koncertna dvorana "Vatroslava Lisinskog"
7. dobrotvorni koncert SDDH
Pokrovitelj koncerta bila je Vlada RH uz veliku pomoć 
Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Koncert je jedan od programa kojima se u RH obilježila
Europska godina osoba s invaliditetom.
 

Bila je to spektakularna izvedba s oko 150 izvođača i s oko dvije tisuće posjetitelja.Ulaznice za ovu koncertnu izvedbu glasovite kantate »Carmina Burana« u ponedjeljak  29.09.2003. planule su za dvadesetak minuta. Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Saše Britvića te solisti: sopran Mira Vlahović, tenor Sveto Matošić Komnenović, bariton Sotir Spasevski uz Akademski zbor ''Ivan Goran Kovačić'' podarili su publici nezaboravnu glazbenu večer. Stoga je logičan izbor jednog od najpoznatijih djela glazbene literature 20. stoljeća »Carmina Burana« Carla Orffa za 7. humanitarni koncert koji SDDH sada već tradicionalno organizira u KD ''Vatroslav Lisinski''. Djelo je praizvedeno 1937. godine a napose je postalo popularno nakon Drugog svjetskog rata kada je njemačkom skladatelju Carlu Orffu donijelo planetarnu slavu. »Carmina Burana« je dio trilogije Triomfi uz Catulli Carmina i Trijumf Afrodite. Radi se o scenskoj kantati za sopran, visoki tenor, bariton, zbor i orkestar čiji je izvorni skraćeni naslov Cantiones profanae, a koja je skladana na tekstove starofrancuske i srednjovisokonjemačke vagantske poezije 13. stoljeća. Zbornik je otkriven 1803. godine u samostanu Benediktbeuren u Gornjoj Bavarskoj, a od ukupno oko 200 pjesama Orff je izdvojio njih 25. Sačuvavši izvornost teksta i melodije obradio ih je kao zborne i solo-točke.
U djelu se očituje utjecaj gregorijanskog korala, pučke popjevke i trubadurskih napjeva, razvijajući se u svojevrsni raspojasani mrtvački ples čulne radosti i istančane lirike ironije i kletve određenoga društvenog kruga. Glazbeno-poetski brojevi su grupirani po sadržajnoj srodnosti u tri dijela: prvi veliča proljeće, drugi prikazuje životne užitke a treći iznosi ljubav koja vlada životom i smrću. Djelom »Carmina Burana« Orff je uspio povezati suvremeni izraz sa starim oblicima europskog kazališta gdje posebnu ulogu u glazbenom izričaju imaju udaraljke naglašavajući primitivističku oštrinu i određenu nasilnost pa se dobiva ugođaj sličan onima u djelima Stravinskoga ili Bartoka. Nad čitavom Carminom lebdi bezvremenska svježina i sklonost svetkovini potcrtavajući veseli ton srednjovjekovnih tekstova u Orffovome djelu. Ovacije na kraju koncerta i četiri izlaska izvođača potvrda su i pohvala SDDH da je koncert potpuno opravdao očekivanja. Ugodno druženje dugo u noć nastavljeno je uz vatrene kubanske ritmove grupe CUBISMO.