SAVEZ DRUŠTAVA DISTROFIČARA HRVATSKE

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA i SDDH

Vas pozivaju na 8. DOBROTVORNI KONCERT za Savez društava distrofičara Hrvatske a u znak sjećanja na Željka Klepača

Utorak, 2. svibnja 2006. u 19.30 sati

KD VATROSLAVA LISINSKOGA
cijena ulaznice 40 kn

Za veliki jubilej, dvjesto pedeset godina od rođenja neponovljivog Wolfganga Amadeusa Mozarta, repertoar koncerta u cjelosti je posvećen ovom velikom glazbenom geniju.
Mozartov život i njegova sudbina vrlo su slični sudbini večine osoba oboljelih od neuromuskularnih bolesti. Taj neshvaćeni genije najčešće je živio u neimaštini i bijedi. Dokazivao se mecenama, danas bi mogli reći tajkunima, kako bi uopće prehranio obitelj. Dolazio je u sukob s moćnicima koji su imali novac. On je imao samo talent kao i velika većina naših članova.
Upravo stoga 250 godina nakon rođenja W. A. Mozarta duh velikog glazbenika trebao bi se još jednom osjetiti u Zagrebu, danas već visoko pozicioniranom gradu na glazbenoj umjetničkoj karti Europe i svijeta. Očekujemo ništa drugo nego iznimnu glazbenu poslasticu renomiranog Orkestra i gostiju solista i očekujemo ponovo čaroliju – Wolfganga Amadeusa Mozarta.

SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a

Dirigent:
IVO LIPANOVIĆ

Solisti:
BRANKO MIHANOVIĆ, oboa
BRANKO OVČARIĆ, klarinet
JORGE-RICARDO LUQUE PERDOMO, fagot
BÁNK HARKAY, rog

RASPORED:

Wolfgang Amadeus Mozart:
DON GIOVANNI, predigra operi, K. 527

Wolfgang Amadeus Mozart:
SINFONIA CONCERTANTE
za obou, klarinet, fagot, rog i orkestar u Es-duru,
K. 297 b

Pauza:

Wolfgang Amadeus Mozart:
40. SIMFONIJA u g-molu, K. 550

Kliktaj životne radosti

Logičan je izbor jednog od najpoznatijih djela glazbene literature 20. stoljeća »Carmina Burana« Carla Orffa za 7. humanitarni koncert koji SDDH sada već tradicionalno organizira u KD ''Vatroslav Lisinski''. Djelo je praizvedeno 1937. godine a napose je postalo popularno nakon Drugog svjetskog rata kada je njemačkom skladatelju Carlu Orffu donijelo planetarnu slavu. »Carmina Burana« je dio trilogije Triomfi uz Catulli Carmina i Trijumf Afrodite. Radi se o scenskoj kantati za sopran, visoki tenor, bariton, zbor i orkestar čiji je izvorni skraćeni naslov Cantiones profanae, a koja je skladana na tekstove starofrancuske i srednjovisokonjemačke vagantske poezije 13. stoljeća. Zbornik je otkriven 1803. godine u samostanu Benediktbeuren u Gornjoj Bavarskoj, a od ukupno oko 200 pjesama Orff je izdvojio njih 25. Sačuvavši izvornost teksta i melodije obradio ih je kao zborne i solo-točke.
U djelu se očituje utjecaj gregorijanskog korala, pučke popjevke i trubadurskih napjeva, razvijajući se u svojevrsni raspojasani mrtvački ples čulne radosti i istančane lirike ironije i kletve određenoga društvenog kruga. Glazbeno-poetski brojevi su grupirani po sadržajnoj srodnosti u tri dijela: prvi veliča proljeće, drugi prikazuje životne užitke a treći iznosi ljubav koja vlada životom i smrću. Djelom »Carmina Burana« Orff je uspio povezati suvremeni izraz sa starim oblicima europskog kazališta gdje posebnu ulogu u glazbenom izričaju imaju udaraljke naglašavajući primitivističku oštrinu i određenu nasilnost pa se dobiva ugođaj sličan onima u djelima Stravinskoga ili Bartoka.
Iako se djelo može izvesti i kao scensko, u posljednje se vrijeme najčešće izvodi u koncertnoj verziji pa vas stoga Zagrebački simfonijski orkestar, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić uz soliste Miru Vlahović sopran, Sveto Matošić Komnenović tenor i a pod vodstvom maestra Saše Britvića očekuje djelo napornih solističkih brojeva kompleksne Orffove partiture, zbor koji će naglasiti kliktaje životne radosti uz precizno skandiranje teksta kojima skladatelj naglašava ritmičnost kao važnu komponentu svoje glazbe. Nad čitavom Carminom lebdi bezvremenska svježina i sklonost svetkovini potcrtavajući veseli ton srednjovjekovnih tekstova u Orffovome djelu.
Ovo je koncert koji ne želite propustiti!
 

16. 5. 2002.
 organiziran je i 6. dobrotovni koncert Zagrebačke filharmonije za Savez DDH.
Pokroviteljica je bila gđa. sc. Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Izvedena su djela: Mala noćna glazba u G-duru, W. A.Mozarta
Sonata u g-molu, Đavolji triler za violinu i gudače, Giuseppe Tartinia
Intermezzo - iz opere Cavalleria rusticana, P. Mascagani i
La Valse, M. Ravela.
Dirigent Pavle Dešpalj solist Taras Pečeny, violina.

Zamislivši djelo s prvobitnim naslovom Wien kao veličanstvenu parafrazu na bečku valcersku maniru, Maurice Ravel (1875.-1937.) je skladao koreografsku poemu La Valse godine 1919. prema narudžbi Sergeja Pavloviča Djagiljeva, utemeljitelja Ruskoga baleta. No Djagiljev ju je odbio postaviti na pozornicu jer je priželjkivao čistu i jednostavnu koreografsku partituru, a dobio je "simfonijski gustiš" ("Kompleksno, no ne i komplicirano", kako bi u svoju obranu rekao Ravel) koji je pogrješno smatrao neprikladnim, čak i nedostatnim za razvoj scenske radnje. Svojevoljna menadžerova odluka nije. osobito zabrinula Ravela, već 8. siječnja 1920. na jednome se od koncerata slavnoga orkestra Lamoureux pod ravnanjem Camillea Chevillarda održala uspješna praizvedba skladbe koja nedugo zatim počinje svoj pobjedonosni pohod po svjetskim koncertnim dvoranama; u prosincu iste godine bila je na Ravelovo čuđenje povoljno ocijenjena i njezina bečka premijera. Prvo važno scensko uprizorenje Valcera povezano je s imenom plesačice Ide Rubinstein, koja se bila izdvojila iz Djagiljevljeve trupe u suradnji s koreografkinjom Bronislavom Nižinskom ona ga godine 1928. - zajedno s Ravelovim Bolerom - postavlja na neku od pariških pozornica i doživljava neuspjeh. Službena premijera baletne verzije prema Ravelovoj zamisli bila je godine 1951. u SAD-u; briljantnu je koreografiju postavio tadašnji voditelj newyorškoga City Balleta Georges Balanchine, koji je također bio izdanak Djagiljevljeva Ruskoga baleta. Spominjući La Valse, sam je skladatelj zapisao: "Tu sam svojevrsnu apoteozu bečkoga valcera zamislio kao fantastičan i demonski fatalan koloplet. U mislima sam ga smjestio u neku od carskih palača oko godine 1855. Kroz gusto zakovitlane oblake samo se naru obrisi plesnih parova. Magla se postupno raspršuje i pred nama se rastvara golema dvorana puna zavrtjele svjetine. Prizor se sve više rasvjetljava dok konačno ne usplamti i u kriku se ne rasprsne... Glazbom sam nastojao povećati dimenzije dvorane te i publiku i plesni spektakl obuhvatiti jedinstvenim zatvorenim prostorom". Osebujna je studija Valcera idealna Ravelova priprema za bravurozne tehničko-kompozicijske eskapade u Boleru. Tipično francuska izbirljivost i štedljivost, kao i krajnja jasnoća, očituju se i u trenutcima najzanosnijega zvukovnog bujanja. Za razliku od germanskoga tonskog izričaja, boje su kod Ravela stavljene ispred linija. A skladateljev osobni stil u čijem je središtu uvijek pokret značajna je najava postmoderne: s pomoću neprekidnih mijena stalnost trajanja pribavlja novo shvaćanje davnoga zvuka.
                                                            D. Detoni

04.05.2001. g.
Na programu su bila djela W. A. Mozarta
Uz Zagrebačku filharmoniju nastupili su pod ravnanjem dirigenta Pavla Dešpalja, solisti Karin Dornbusch, klarinet i Zrin Kocijančić, glasovir.
Pokrovitelj cijelog događanja bio je Ministar rada i socijalne skrbi RH, gosp. Davorko Vidović.
 

26.04. 2000. g.
Dobrotvorni koncert ujedno je bio organiziran povodom
obilježavanja 30 godina rada i postojanja Saveza društava distrofičara Hrvatske.
Uz pokroviteljstvo i nazočnost predsjednika RH, gosp.
Stjepana Mesića, Zagrebačka filharmonija na programu je imala djela Antonina Dvoraka: Koncert za violončelo i orkestar i 9. Simfoniju "Iz novog svijeta".
Izvedbom je dirigirao Ivo Lipanović, a nastupila je
solistica Monika Leskovar, violončelo.
Te godine sa nama je bio i
Nadbiskup mons. Josip Bozanić.

 

05.03.1999. g.
Pod pokroviteljstvom potpredsjednice Sabora RH,
gđe. Jadranke Kosor, Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem gosp. Pavla Dešpalja, te solistu Tarasa Pečenya na violini izvela je djela
Pjotra Iljiča Čajkovskog,
Koncert za violinu i orkestar i 5. Simfoniiju.
 

06.02.1998. g.
Pod pokroviteljstvom potpredsjednice VRH,
gđe.dr. Ljerke Minatas-Hodak održana je sjajna "Carmina Burana" Carla Orffa.
Uz Zagrebačku filharmoniju nastupili su Akademski
zbor "Ivan Goran Kovačić" i Dječji zbor "Šljivac",
a kao solisti Lidija Horvat-Dunjko sopran, Josip Lešaja, bariton, Sveto Matošić Komnenović, tenor.
Dirigirao je gosp. Saša Britvić

Uz prekrasne kritike i ovacije u prepunoj dvorani,
tražila se karta više.

 

27.05.1997. g.
Zagrebačka filharmonija održala je dobrotvorni koncert
u KD V. Lisinski. Pod ravnanjem gosp. Mladena Tarbuka, nastupili su kao solisti Yoshinori Tominaga Honda, fagot izJapana, Taras Pečeny, violina iz Ukrajine, Tamara Felbinger, sopran i Renata Pokupić, mezzosopran.
Na programu su bila djela Rossinija, C.M. von Webera, Bizeta, Sarasatea i Dvoraka.