SAVEZ DRUŠTAVA DISTROFIČARA HRVATSKE
pravni savjeti i vodič kroz važeće propise
 

*Zapošljavanje invalida i profesionalna rehabilitacija

*Dopunsko zdravstveno osiguranje

*Prava na osnovi invalidnosti

*Prava invalida na povećani staž i smanjivanje starosne granice
  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

*Prava bivših korisnika posebnih prava temeljem invalidnosti
  koji nisu ostvarili punu invalidsku mirovinu

*Prava na mirovinu - obiteljska prava

*Podnošenje zahtjeva za invalidsku mirovinu 

PRAVA NA MIROVINU

Pored invalidskih i starosnih mirovinskih prava treba znati da iz njih proizlaze i obiteljska prava. Međutim, najčešće se piše o pravima na obiteljske mirovine udovica. Ipak, događa se da i muškarci nadžive svoje supruge. Tada i muškarac kao udovac može ostvarivati pravo na svoju obiteljsku mirovinu, uz iste uvjete kao i udovica. Mnogi muškarci to još ne znaju, jer misle da su za njih uvjeti stroži, kako je to bilo po bivšem mirovinskom zakonu.
Kod ostvarivanja obiteljskih mirovina mlađih udovaca i udovica često je i odlučujući moment i invalidnost.

Obiteljske mirovine muškaraca

Zahvaljujući upornoj borbi žena za ravnopravnost s muškarcima, žene su uspjele da i muškarci budu izjednačeni sa njima u mirovinskim pravima, ali samo što se tiče uvjeta stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Nažalost, to izjednačavanje išlo je na štetu žena, jer je hrvatski zakonodavac to izjednačavanje proveo tako da je ženama povećao za pet godina minimalne uvjete potrebne starosti u času smrti supruga a muškarcima ublažio te uvjete za pet godina.
Tako prema novim mirovinskom zakonu i udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod slijedećim uvjetima:
1/ ako je do smrti bračne družice, po kojem mu to pravo pripada, navršio 50 godina života ili
2/ ako je mlađi od 50 godina života ali je do smrti bračne družice nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračne družice, ili
3/ ako je nakon smrti bračne družice ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po majci, a udovac obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovac kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
4/ Udovac koji do smrti bračnog druga nije navršio 50 godina života, ali je imao navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
5/ Udovac koji je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema gore nabrojenim uvjetima, navrši 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovcu to pravo prestane prije navršene 50. godine, ali nakon navršene 45. godine života, može to pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.
6/Udovac koja je do smrti supruge ili do prestanka prava na obiteljsku mirovinu navrši 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod njega nastupi, odnosno ako se utvrdi opća nesposobnost za rad.
7/ Nadalje, važno je još upozoriti da pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete gore navedene kao udovac ima i razvedeni bračni drug, ali samo ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Važno je još podsjetiti da ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovac i bivši bračni drug osiguranika (razvedeni s dosuđenim pravom uzdržavanja), obiteljska se mirovina određuje u visini koja pripada za jednog člana obitelji a onda raspodjeljuje na dva jednaka dijela

Muškarci-roditelji nisu izjednačeni sa ženama-roditeljima i imaju različite uvjete
Muškarci, nisu izjednačeni sa ženama kada ostvaruju obiteljsku mirovinu kao uzdržavani roditelji. Za roditelje su uvjeti starosti oštriji i postoji razlika između roditelja- muškarca i roditelja-žene, pa ćemo to opisati. Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
1/ ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio, otac - 60 godina života, a majka - 50 godina života, ili
2/ ako je otac mlađi od 60 godina života, a majka mlađa od 50 godina, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća nesposobnost za rad, ima pravo sve vrijeme dok traje ta nesposobnost. Međutim, ako ovaj mlađi roditelj kao korisnik prava na obiteljsku mirovinu tj tijekom trajanja svojeg prava, navrši 60 godina života-muškarac, odnosno 50 godina života-žena, trajno zadržava to svoje stečeno pravo.
.
Vrijedi za sve članove obitelji, pa i za muškarce
Svaki član obitelji koji ima pravo na obiteljsku mirovinu, ima to pravo od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag. Članu obitelji koji je u trenutku podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. Članu obitelji koji zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obiteljska mirovina koja bi mu pripadala unatrag, ne isplaćuje se mirovina za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran. Kada netko od članova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih članova obitelji koji su već ranije ostvarili pravo na mirovinu, određuje se nova obiteljska mirovina i isplaćuje od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Kada se udovici ili udovcu, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti ili korištenja starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplaćuje obiteljska mirovina koja mu pripada, ostalim se članovima obiteljska mirovina ponovno određuje kao da udovica, odnosno udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako određena mirovina isplaćuje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici, odnosno udovcu.
Ovo se primjenjuje i u slučaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili udovcu i razvedenom bračnom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja isplata pripadajućeg dijela mirovine.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.
Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine.

Stjepan Androić, dipl.pravnik
*na vrh stranice

Prava bivših korisnika posebnih prava temeljem invalidnosti – koji nisu ostvarili punu invalidsku mirovinu

Prava tih korisnika, koji do sada nisu imali invalidske mirovine, pretvorena su u pravo na umanjenu invalidsku mirovinu zbog tzv. «profesionalne nesposobnosti za rad».

To su korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, izmijenjene radne sposobnosti i neposredne opasnosti ostvarenih prije 01.01.1999. koji su prema bivšim propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju ostvarivali određena prava. Nakon 01.01.1999. mogu ostvarivati samo pravo na umanjenu invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

U tim slučajevima rješenja o invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad donosi prema odredbama čl. 174. Zakona o mirovinskom osiguranju. Rješenja se donose po službenoj dužnosti za sve korisnike prava na temelju preostale radne sposobnosti, izmijenjene radne sposobnosti i neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti na dan 31.prosinca 1998. To je tzv. «prevođenje» bivših mirovinskih prava u pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Odredbom članka 174. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», broj 2/98) propisano je da korisnicima prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmijenjene radne sposobnosti, koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31.prosinca 1998., prevode se ta prava od 01.siječnja 1999. po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Visina mirovine određuje se sukladno odredbi članka 174. stavka 3. točke 1., te članka 184. stavka 1. točke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju utvrđenoga ukupnog mirovinskog staža i određenom prosjeku primanja.

Mirovinski faktor za izračun visine mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad je različit, ovisno o tome da li korisnik prava i dalje radi ili je nezaposlen.

Ako radi ili obavlja neku samostalnu djelatnost njegov mirovinski faktor iznosi 0,3333, što znači da uz plaću može dobivati oko jednu trećinu njegove pune mirovine.

Ako nije zaposlen niti ne obavlja neku samostalnu djelatnost na osnovi koje bi bio obvezno osiguran, njegov mirovinski faktor iznosi 0,6667, što znači da njegova invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti iznosi oko dvije trećine njegove invalidske mirovine. Nakon posljednjih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju ovaj mirovinski faktor je povećan na 0,8, a to znači da su za toliko povećane mirovine za ovu skupinu korisnika.

Ako je netko zaboravljen tj. nije po službenoj dužnosti izvršeno prevođenje u invalidsku mirovinu ili misli da zbog nekih drugih razloga ima na to pravo, mora to ponovno zatražiti.

Stjepan Androić, dipl.pravnik
*na vrh stranice

Dopunsko zdravstveno osiguranje
 
Pri korištenju određene zdravstvene zaštite morati će oni koji ne pristupe dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju neposredno sami sudjelovati u plaćanju zakonom propisanog iznosa vrijednosti te zdravstvene zaštite, osim ako za pojedine slučajeve nije drukčije određeno. Budući da su novi iznosi «participacije» u odnosu na one ranije važeće osjetno veći ne treba razmišljati o pristupanju dopunskom osiguranju, naročito ako smo stariji i boležljivi. Zato se preporuća ukIjućivanje u dopunsko zdravstveno osiguranje.

Što je dopunsko zdravstveno osiguranje?

Dopunsko zdravstveno osiguranje jedno je od dvije vrste dobrovljnog osiguranja koje se uspostavlja ugovorom izmedu osigurane osobe i Zavoda, odnosno društva za osiguranje koje ima taj status priznat prema odredbama Zakona o osiguranju ("Narodne novine" broj 46/97 - pročišćeni tekst i 116/99). Uspostavljanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaključno do 31. prosinca 2003. godine, provodit će, samo Zavod, dakle ne i drušva za osiguranje. Hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje donio je provedbene propise za provedbu zdravstvenog osiguranja a pored toga propisani su za. provedbu i Opći uvjeti ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju za plaćanje razlike do pune vrijednosti prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, što znači osjetno veće svote participacije.Tako se samim osiguranicima prepušta odluka o načinu participiranja u troškovima zdravstvene zaštite (neposredno plaćanje pri korištenju zdravstvene zaštite ili ugovaranje dopunskog zdravstvenog osiguranja), ukoliko te obveze ne bi bili oslobodeni u pojedinim slučajevima propisanim Zakonom.
Dopunsko zdravstveno osiguranje uspostavlja se ugovorom između osobe koja u Zavodu irna priznat status osigurane osobe iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i Zavoda ili društva za osiguranje. To znači da na strani osiguranika dopunskog osiguranja ne može biti niti jedna druga osoba koja istovremeno nema i status osigurane osobe Zavoda, a na strani osiguravatelja samo oni pravni subjekti koji prema Zakonu mogu provoditi to osiguranje, a to je Zavod i društva za osiguranje, s tim da društva za osiguranje, to pravo stječu s 1. siječnjem 2004. godine. To nadalje znači, da takvo osiguranje ne može biti uspostavljeno između osobe i zdravstvene ustanove, odnosno zdravstvenog radnika u privatnoj praksi, kao što je to i omogućavao ranije važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se pravo na razliku do pune vrijednosti, odnosno cijene pojedinog prava. Ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja provodi se prema svim mjerilima i pravilima ustanovljenim i dogovorenima za provedbu osnovnog zdravstvenog osiguranja.
Zakonom se propisuje što se zdravstveno osiguranim osobama i u kojem opsegu osigurava, u zavisnosti čega se implicite odreduje i visina osobnog sudjelovanja osigurane osobe, bilo neposredno ili posredno, u pokriću razlike do pune vrijednosti ustanovljenog, odnosno utvrđenog prava na zdravstvenu zaštitu, ako od tog sudjelovanja nije izuzeta samim Zakonom. Zakonom je određen i donji limit osnovnog zdravstvenog standarda prava na zdravstvenu zaštitutu, koji se pod jednakim uvjetima osigurava svim osiguranim osobama Zavoda. Da li će opseg tog zdravstvenog standarda biti veći i koliko veći od propisanog odlučivat će vlada Republike Hrvatske za svaku kalendarsku godinu, na prijedlog ministra zdravstva. Za neke usluge oslobađanje je u cijelosti, za pojedine usluge Zavod osigurava snošenje troškova najmanje 85% vrijednosti ili najmanje 75% vrijednosti ili najmanje 70% vrijednosti ili najmanje 50% vrijednosti ili najmanje 25% vrijednosti, o čemu ćemo radi cjelovitosti prikaza posebno pisati u sljedećim nastavcima. Osiguranim osobama Zavoda - dobrovoljnim davateljima krvi s preko 100 davanja te osiguranim osobama Zavoda - donatorima organa u korist osigurane osobe Zavoda za pojedine slučajeve, Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u iznosu 5% većem od predviđenih.

Kod donošenja odluke o pristupanju dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju treba imati na umu da se to osiguranje uspostavlja samo na osnovi dobrovoljnosti i posebnog ugovornoj odnosa, kojim se osigurava razlika plaćanja do pune cijene koštanja određenog zdravstvenog prava.

Stjepan Androić, dipl. pravnik
*na vrh stranice

Što je invalidnost?

Zakon o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', br. 102/98,127/00 i 59/01 – u nastavku teksta; ZOMO) u čl. 34. propisuje dvije vrste invalidnosti. U stavku 1. propisuje da invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu, prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Potpuna invalidnost prema definiciji stavka 2.u članku 34. ZOMO-a postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).
Na osnovi ovih dviju invalidnosti, profesionalne nesposobnosti za rad i opće nesposobnosti za rad, stječu se pod propisanim uvjetima različite vrste invalidskih prava, i to invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na rehabilitaciju i pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, je za 1/3 manja od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu (čl. 34. st. 4. ZOMO-a). U tom slučaju osiguranik stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Iz navedenog proizlazi da su prema propisima ZOMO-a invalidi rada oni osiguranici koji na osnovi invalidnosti ostvare pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju (čl. 35. ZOMO-a). Često se pogrešno u medijima u invalide rada svrstavaju osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje. Tjelesno oštećenje može prema svojoj težini uzrokovati invalidnost ali ono samo po sebi kao tjelesno oštećenje nije uvijek i invalidnost.


1/ Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad

Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu ostvariti svi osiguranici osim poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava (čl. 52. st.1. ZOMO-a). Stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije osnova za prestanak ugovora o radu zaposlenika. Prema čl. 103. toč. 4. ZOR-a, ugovor o radu prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, a ne zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kada se utvrdi da kod zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, što je više moguće, ponuđeni poslovi moraju odgovarati poslovima koje je zaposlenik prethodno radio. Ako se invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti tj. ako je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad određena sa mirovinskim faktorom 0,3333, ili sa mirovinskim faktorom 0,5 za osiguranike čija je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću (čl. 80., toč. 4. i toč. 6. ZOMO-a), poslodavac mora, prema čl. 101. st. 1. toč. 2. ZOMO-a, uspostaviti Prijavu o promjeni tijeka osiguranja - tiskanicu M-3P, i u istoj upisati podatke o:
- datumu priznanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad;
- radnom vremenu osiguranika nakon ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (tiskanica M-3P).
Tiskanica M-3P dostavlja se Odjelu poslova matične evidencije nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (skraćeno: Zavod).
Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, koji je preveden od 1. siječnja 1999. na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 174. st. 3. toč. 3. ZOMO-a) promjenom mirovinskog faktora 0,3333 ili 0,5, potrebno je da to što hitnije učini.
Podatke je potrebno izmijeniti zbog toga što:
- Zavod mora uspostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici osiguranja za razdoblje za koje osiguranik ne radi; razmjerno prema nepunom radnom vremenu.
- što Zavod mora uspostaviti R-S obrazac za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
- što poslodavac mora u R-S obrascu upisati podatke za korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
Naime, čl. 25. st. 6. ZOMO-a propisano je da se korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punog radnog vremena.
Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja od 1999. godine propisana je Zakonom o plaćanju doprinosa u 1999. godini (''Narodne novine'', br. 164/98. – u nastavku teksta: Zakon). U čl. 1. st. 4. Zakona propisano je da za osiguranike – korisnike invalidske mirovine iz čl. 25. st. 6. ZOMO-a, Republika Hrvatska plaća doprinos na osnovicu osiguranja – prosječnu bruto plaću iz prethodne godine u Republici Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku, razmjerno stažu ostvarenom u skladu s čl. 25. st. 6. ZOMO-a. Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za ovu kategoriju osiguranika utvrđena je na istovjetan način i u 2000. i u 2001. godini.

U godini 2002. osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja je proračunska osnovica koja je propisana Zakonom o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu (''Narodne novine'', br. 114/01.). Visina proračunske osnovica propisana je Državnim proračunom Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br. 116/01) za 2002. godinu i iznosi 3.326,00 kn.
Prema pravilniku o vođenju matične evidencije o osiguranicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (''Narodne novine'', br. 2/99. – u nastavku teksta: Pravilnik) Zavod uspostavlja Prijavu o stažu osiguranja, naknadi plaće i osnovici u vezi sa profesionalnom rehabilitacijom, invalidskom mirovinom zbog profesionalne nesposobnosti za rad – tiskanica M-6P, i u istu upisuje staž osiguranja i svotu osnovice.
Poslodavac koji zapošljava korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koji radi nepuno radno vrijeme, mora od 1. siječnja 2002. popuniti R-S obrazac (''Narodne novine'', br. 118/01.).

2/ Profesionalna rehabilitacija

U čl. 39. ZOMO-a propisano je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju osiguranici zaposlenici, obrtnici, trgovci pojedinci, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, športaši i vrhunski športaši i članovi uprave trgovačkih društava. Za osiguranike – zaposlenike troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje poslodavac na teret Zavoda (čl. 40. st. 2. ZOMO). Ostaje upitan radno – pravni status ovih osiguranika, jer ZOR ne propisuje da osobi koja je stekla pravo na profesionalnu rehabilitaciju prestaje radni odnos, a to znači da ih poslodavac ne može odjaviti s mirovinskog osiguranja. U slučajevima kada je osiguraniku zaposleniku priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju, poslodavac treba uspostaviti tiskanicu M-3P, i u istu upisati promjenu osnove osiguranja i datum promjene osnove osiguranja, tj. datum priznanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, jer od toga dana prestaje obveza poslodavca da isplaćuje plaću i plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje plaća Zavod na naknadu plaće koja im pripada prema propisima o mirovinskom osiguranju (čl. 6. st. 5. Zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu.) Zavod od 1. siječnja 2002. godine plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje i uspostavlja R-S obrazac.


3/ Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad

Paziti na razliku od prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti i prava na profesionalnu rehabilitaciju. Pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad prema odredbama čl. 52 ZOMO-a mogu ostvariti sve osobe koje su osigurane kao osiguranici po ZOMO-u. Kada osiguranik ostvari pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad iz čl. 34. st. 2. ZOMO-a, a koji nije primio naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvog idućeg dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću (čl. 54. st. 4. ZOMO). Poslodavac je u ovom slučaju dužan uspostaviti Odjavu osiguranja - tiskanica M-2P i u istu upisati pristanak svojstva osiguranika, a to je zadnji dan do kojeg je osiguranik primio plaću, odnosno, do dana prestanka radnog odnosa. Međutim, ako je osiguranik na dan nastanka invalidnosti primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno u upravnom postupku (čl. 54. st. 3. ZOMO). Pravomoćno rješenje je ono rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba ni pokrenuti upravni spor, a kojim je stranka stekla određena prava. Prema tome, poslodavac će istekom roka za žalbu od 15 dana, uspostaviti Odjavu osiguranja – tiskanicu M-2P. Potrebno je upozoriti da mnogi poslodavci nakon što im Zavod dostavi rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu, ne odjave zaposlenika s mirovinskog osiguranja u propisanom roku ili ga uopće ne odjave.
Valja napomenuti da će poslodavci koji ne podnesu Zavodu propisanu prijavu u propisanom roku, imati za posljedicu ne prihvaćanje R-S obrasca od strane REGOS-a, a time i nemogućnost pravovremene isplate plaće.

Stjepan Androić, dipl. pravnik
*na vrh stranice

Povećanje mirovinskog staža i smanjivanje starosne granice ne obračunava se svim invalidima samom činjenicom što je netko invalid ili mu je utvrđeno tjelesno oštećenje prema ranijim propisima i na osnovi toga priznavano pravo na povećani staž. To pravo priznaje se samo onima koji podnesu zahtjev i kojima je povodom takvog zahtjeva donošeno posebno rješenje o pravu na računanje povećanog staža.
Dakle, nema ostvarivanja prava na povećani staž a niti smanjivanja starosne granice bez naknadnog donošenja posebnog rješenja, kojim je utvrđeno svojstvo osiguranima- invalidne osobe.

Prava invalida na povećani staž i smanjivanje starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Narodne novine br. 71/99), koji je donesen nakon Zakona o mirovinskom osiguranju, stupio je na snagu 16. Srpnja 1999. Prema odredbi čl.1. toga zakona, samo invalidnim osobama koje su zaposlene tj. osigurane kao - slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, kao gluhe osobe ili kao osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez upotrebe invalidskih kolica, može se (dakle ne mora se) priznavati staž osiguranja s povećanim trajanjem i pravo na snižavanje starosne granice za ispunjavanje uvjeta samo za starosnu mirovinu, ali samo na način i uz uvjete, koji su propisani tim zakonom. Smanjivanje starosne granice ne primjenjuje se na prijevremenu starosnu mirovinu a niti za uvjete za invalidske mirovine.

Koji je to način i koji su to uvjeti, objasnit ćemo u daljem tekstu uz navođenje odredaba toga zakona, radi lakšeg snalaženja.
U članku 7 st. 1. navedenog zakona, propisano je da se staž osiguranja s povećanim trajanjem računa osiguranicima-invalidnim osobama, a u stavku 2. toga članka propisano je da to svojstvo osiguranika-invalidne osobe utvrđuje posebnim rješenjem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Zato se upozorava da se takvo rješenje donosi samo u slučaju ako invalidna osoba podnese poseban zahtjev za utvrđivanje toga svojstva. Nakon toga i to samo povodom toga zahtjeva može biti utvrđeno s posebnim nalazom i mišljenjem ovlaštenih medicinskih vještaka, koji vještače i za ostala prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, da postoji svojstvo osiguranika-invalidne osobe.
Novost je novog zakona o stažu s povećanim trajanjem što je odredbom čl.7 proširio mogućnost ostvarivanja prava na računanje staža s povećanim trajanjem na gluhe osobe i na osobe oboljele od reumatoidnog artritisa, dok ranije važeći propisi to nisu predviđali. Naravno, i u ovom slučaju sve mora biti utvrđeno novim rješenjem o utvrđivanju svojstva osiguranika- invalida, kako je propisano u stavku 2. čl. 7. citiranog Zakona.
Dakle, invalidima-osiguranicima, bez takvog, posebnim rješenjem utvrđenog svojstva osiguranika invalidne osobe, ne priznaje se pravo na povećani mirovinski staž a također niti pravo na smanjivanje granice. To vrijedi za sve invalide, pa i za one kojima se staž osiguranja priznavao na temelju invalidnosti utvrđene prije stupanja na snagu toga zakona, dakle priznat im je i računat po propisima koji su se primjenjivali prije 1999.g. a prestali su vrijediti s 31.12.1998.g.
Radi izbjegavanja bilo kakve zabune, podsjećamo da se prije stupanja na snagu gore citiranog novog Zakona o stazu osiguranja s povećanim trajanjem, staž osiguranja I smanjivanje starosne granice priznavao svim invalidima s utvrđenim stupnjem tjelesnog oštećenja od najmanje 70%, ako su bili u radnom odnosu ili nekom drugom osiguranju na temelju kojeg im se prizvalo pravo na uvećani staž. Međutim to im je pravo prestalo s 31.12.1998.g. tj., s danom prestanka važenja bivšeg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br.102,98 s naknadnim izmjenama i dopunama u br. 127/00 I 59/01).
Prema tome, ako ti isti invalidi kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje prema odredbama bivšeg zakona, žele da im se ta prava priznaju i dalje, moraju podnijeti poseban zahtjev i zatražiti da im se novim posebnim rješenjem ponovno utvrdi svojstvo osiguranika-invaliidne osobe, jer samo im to daje pravo na povećani staž osiguranja i pravo na smanjivanje starosne granice kao uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu..
Dakle, bez novog rješenja, ne priznaje se ranije utvrđeni status invalida s određenim stupnjem tjelesnog oštećenja koji je priznat propisima koji su se primjenjivali do 31.12.1998..g, a na temelju kojeg se priznavalo pravo na uvećani staž i smanjivala starosna granica.
Kod samog utvrđivanja svojstva osiguranika-invalidne osobe, važno je upozoriti da utvrđivanje toga svojstva nema utjecaja na utvrđivanje sposobnosti za rad. Bitno je da se utvrdi da su bolest ili tjelesno oštećenje takvog stupnja i intenziteta da samim nastankom ili postojanjem otežavaju život i rad. Tek kada te okolnosti utvrdi vještak i kada se donese o tome posebno rješenje, navedeno se svojstvo može utvrditi najranije od 16. Srpnja 1999., tj. od dana stupanja na snagu Zakona o računanju staža s povećanim trajanjem.
Na temelju takvog rješenja priznaje se pravo na uvećani staž na način da se svakih 12 mjeseci provedenih na radu priznaje kao da je provedeno na radu 15 mjeseci. Nadalje, na temelju toga smanjuje se i starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, na način da se za svakih 5 godina provedenih na radu snižava dobna granica za jednu godinu od propisanih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koji su propisani odredbama cl. 30 odnosno prilaznim odredbama prema cl. 178. I 179. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se do 2007. g. propisuju za svaku kalendarsku godinu drugačiji uvjeti starosti.
Primjer:
Ako je u ovoj godini propisan uvjet za starosnu granicu navršenih 61.g. i 6 mj. života (za muškarce), invalidna osoba kojoj je posebnim rješenjem donesenim u skladu s odredbama posebnog Zakona o računanju staza s povećanim trajanjem priznato svojstvo osiguranika-invalidne osobe, koji je proveo u tom svojstvu 5 godina, ispunjava uvjet starosti za starosnu mirovinu u 2001.g. već s navršenih 60.g. i 6 mj. života.
Isto vrijedi i za ispunjavanje uvjeta starosti za žene za koje je u ovoj godini propisano da moraju imati najmanje 51.g. i 6 mj.. života, pa ako su u statusu osiguranice-invalidne osobe u zaposlenju provele 5 godina, smanjena im je starosna granica za 1 godinu, pa pravo na starosnu mirovinu mogu u ovoj 2001.g. ostvariti već s navršenih 50.g. i 6 mj. života. Naravno, u oba slučaja moraju imati najmanje 18 g. I 6 mj. mirovinskog staza.

Još jedno dodatno korisno upozorenje, jest obveza osiguranika-invalidne osobe da rješenje, kojim mu je utvrđeno svojstvo invalidne osobe odmah dostavi svojem poslodavcu, a poslodavac će o tome obavijestiti HZMO, koji će naplatiti dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem od državnog proračuna (dakle ne od poslodavca).

Zaključna poruka

Budući da se svojstvo osiguranika-invalidne osobe nakon 16. Srpnja 1999.g. utvrđuje i priznaje samo na temelju podnesenog zahtjeva, preporuča se da svi osiguranici koji smatraju da su invalidne osobe iz članka 7. Stavak 1. Zakona o stažu s uvećanim trajanjem, tj. ako misle da ispunjavaju uvjete za priznavanje toga svojstva, jer im se staž osiguranja s povećanim trajanjem i pravo na smanjivanje starosne granice nakon 16. Srpnja 1999.g. računa tek od toga dana i pod uvjetom da im je utvrđeno navedeno svojstvo osiguranika-invalidne osobe po tom zakonu.

Stjepan Androić, dipl. pravnik
*na vrh stranice