Aktualno se u Hrvatskoj kao i diljem svijeta suočavamo s kriznom situacijom uzrokovanom koronavirusom (COVID-19). Budući da pojava koronavirusa predstavlja novost te mnogi detalji nisu poznati tako se pojačava osobni doživljaj opasnosti, a strah je normalna reakcija. Strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju – prijetnju koju očekujemo na temelju naše osobne procjene ili doživljaja rizika.
Općenito je malo podataka i istraživanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje, ali ljudskoj civilizaciji su poznata ovakva stanja. Ipak, u suvremenom dobu tražimo drugačije načine suočavanja s krizom. Zatečeni smo i pokušavamo pronaći objašnjenja za pojave koje izgledaju čudno.
Ključno za prijenos svih infektivnih stanja je ponašanje čovjeka. Za upravljanje stanjima krize neophodno je uvesti psihološke aspekte i spoznaje kako bi na adekvatan način odgovorili velikom broju izazova.
Načini na koje možete zaštititi mentalno zdravlje sebe i drugih
Budite svjesni da ne mora sve što čujemo o koronavirusu biti i istinito. Ostanite u tijeku i koristite samo informacije iz pouzdanih izvora i to dosljedno i kontinuirano, ali ne pretjerano i stalno. Ograničite brigu i uzrujanost tako da smanjite vrijeme praćenja medijskih izvješća koja vas uznemiruju. Pridržavajte se preporučenih službenih mjera zaštite.
Razmislite jeste li osobno u riziku od zaraze, jeste li bili u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze i što trebate poduzeti. Također, promišljajte koje su to mjere i načini, odnosno naša ponašanja kojima uspješno možemo doprinijeti smanjivanju rizika. Racionalnije i odgovornije procjenjujte moguću opasnost.
Potrebno je kontrolirati emociju straha, ne upadati u paniku, već svjesno i odgovorno, u skladu s našim društvenim ulogama, pomoći da se zajednica na najbolji način suoči s krizom. Ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju većim stresom, zabrinutošću i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i jačinu ugroze neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni. U ovakvim trenutcima je važno pružiti podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću, umiriti ih, ne osuđivati niti podcjenjivati ili slično negativno reagirati. Poželjno je poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Podržite ljude da potraže dodatnu stručnu pomoć.
Potrebno je poštovati mjeru socijalne distance tj. ograničiti društvene kontakte, ali je bitno zadržati perspektivu zajedništva i solidarnosti. Potreba da osiguramo vlastitu sigurnost treba imati granicu, trebamo razmišljati i o drugima. Neke od negativnih posljedica kriza su neravnopravna pogođenost određenih pojedinaca i skupina koje su onda ugroženije te razvoj međusobnog nepovjerenja i stigmatizacije. S druge strane, moguće je imati veliki osjećaj krivnje, srama i odgovornosti ako se sami zarazimo i to potencijalno ugrozi nekog s kim smo bili u kontaktu, a da nismo imali moć nad tim procesom.
Društvene mreže mogu podržati osjećaj normalnog funkcioniranja i biti vrijedno mjesto za održavanje komunikacije na daljinu. Budite povezani s ljudima do kojih vam je stalo: prijateljima, obitelji, kolegama...putem e-maila, društvenih medija, video konferencije itelefonskihpoziva.
Razgovarajte o vijestima o koronavirusu na način primjeren djetetovoj dobi. Imajte na umu da će djeca promatrati ponašanja i osjećaje roditelja te na isti način reagirati i kontrolirativlastite osjećaje tijekom vremena. Usmjerenost na proaktivno djelovanje i isticanje onoga što možemo učiniti ojačava nadu i pomaže djeci (ali i odraslima) zadržati osjećaj kontrole u situaciji koja je nepredvidiva i neizvjesna. U krugu obitelji otvorite razgovor o situaciji i pružite djeci informacije, priliku za postavljanje pitanja kao i podršku koju mogu pružiti primarno roditelji.
Pokušajte što više zadržati svoju osobnu svakodnevnu rutinu uključujući redovite vježbe, čišćenje, svakodnevne poslove, pjevanje, čitanje... Vodite računa o zdravoj prehrani, vježbanju, redovitoj rutini spavanja i aktivnostima koje ne uključuju ekrane, čak i u slučaju karantene. Vježbajte optimizam i strpljenje. Ne zanemarite humor.
„Kriza je i šansa, šansa da iz nje izađemo bolji i osnaženiji nego što smo bili. Kao ljudi solidarniji, kao obitelj povezaniji, kao djeca sigurniji u sebe i s nekim novim vještinama za nošenje s nedaćama i teškim trenucima u životu.“ (https://zgpd.hr/)
Izvori:
