loading

Aktualnosti

10. listopada - Svjetski dan mentalnog zdravlja

10. listopada - Svjetski dan mentalnog zdravlja

10. listopada 2025.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja i poticanja razumijevanja prema osobama koje se suočavaju s mentalnim teškoćama. Ovaj dan nas podsjeća da mentalno zdravlje nije luksuz, već temelj našeg cjelokupnog zdravlja i dobrobiti u mirnim, ali i u kriznim vremenima.

O zdravlju se ne može govoriti bez uključivanja mentalnog zdravlja, jer ono utječe na način na koji mislimo, osjećamo, donosimo odluke i gradimo odnose s drugima. Mentalno zdravlje je ključno za ostvarenje osobnog potencijala, produktivnost, učenje i doprinos zajednici. Briga o njemu jednako je važna kao i briga o tjelesnom zdravlju, a ulaganje u prevenciju i podršku predstavlja ulaganje u stabilnije, suosjećajnije i otpornije društvo.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama“ poziva nas da obratimo posebnu pozornost na zaštitu i očuvanje mentalnog zdravlja u trenucima kada se ljudi suočavaju s teškim okolnostima koje mijenjaju njihove živote. Riječ je o situacijama poput prirodnih katastrofa, oružanih sukoba, pandemija, prisilnih migracija ili drugih izvanrednih stanja koja donose snažan osjećaj nesigurnosti i gubitka. Takve krize ne pogađaju samo fizičku sigurnost i osnovne životne uvjeteveć i emocionalnu stabilnost pojedinaca i zajednica. Posljedice se često osjećaju dugo nakon što sama kriza završi. Ljudi mogu iskusiti tugu, strah, anksioznost, tjeskobu ili osjećaj bespomoćnosti, a zajednice koje su pogođene krizom trebaju vrijeme i podršku kako bi ponovno uspostavile osjećaj sigurnosti, povjerenja i povezanosti. U takvim trenucima mentalno zdravlje postaje temelj oporavka, jer daje ljudima snagu da prepoznaju vlastite granice, pronađu unutarnje resurse i nastave graditi život unatoč teškoćama. Zato je važno da se briga o mentalnom zdravlju uključi u svaki odgovor na krizu. Sustavna i pravovremena psihološka podrška, empatija i razumijevanje mogu značajno ublažiti posljedice traumatskih događaja i pomoći ljudima da povrate osjećaj dostojanstva, sigurnosti i nade u budućnost.

Stoga je ključno da se svi društveni akteri, od donositelja odluka, pružatelja zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovnih institucija i civilnog sektora, do lokalnih zajednica i volontera, udruže u stvaranju sustava koji nikoga ne isključuje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati da najranjivije skupine dobiju potrebnu podršku, a da mentalno zdravlje postane sastavni dio svake javne politike i plana pomoći u kriznim situacijama.

Poseban naglasak stavlja se na uključivanje osoba s invaliditetom i osiguravanje pristupačnih, inkluzivnih i kontinuiranih usluga koje će omogućiti svima, bez obzira na okolnosti, da ostvare pravo na mentalno zdravlje i dostojanstven život.

Prepoznavanje znakova narušenog mentalnog zdravlja, kontinuirana skrb, dostupnost podrške i stvaranje okruženja u kojem se ljudi osjećaju prihvaćeno i sigurno, ključni su elementi očuvanja psihičkog blagostanja.

Važno je znati prepoznati promjene u sebi i drugima, ne ignorirati ih i na vrijeme potražiti podršku. Neki od najčešćih znakova koji mogu upućivati na narušeno mentalno zdravlje uključuju: promjene raspoloženja poput dugotrajne tuge, razdražljivosti ili osjećaja beznađa, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo, promjene u apetitu i spavanju, osjećaj iscrpljenosti, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, osjećaje krivnje ili bezvrijednosti, tjeskobu, povlačenje iz društva, tjelesne tegobe bez jasnog uzroka te misli o samoozljeđivanju.

Traženje pomoći nije znak slabosti, već hrabrosti i brige o sebi, razgovor s osobama od povjerenja ili stručnjakom prvi je korak prema oporavku. 

Briga o mentalnom zdravlju počinje malim, svakodnevnim koracima koji mogu imati velik učinak na naše psihičko blagostanje. Stoga se preporučuje:

  • održavanje društvenih veza i traženje podrške jer razgovor s obitelji, prijateljima ili članovima zajednice jača osjećaj povezanosti i smanjuje usamljenost. Ljudi koji imaju mrežu podrške lakše se suočavaju s izazovima i stresom;
  • stvaranje rutine i strukturiranog dnevnog rasporeda koji pomažu u održavanju osjećaja sigurnosti i stabilnosti. Kada dan ima ritam i predvidljivost, lakše se nositi s neizvjesnošću i promjenama;
  • fzička aktivnost koja pozitivno utječe na raspoloženje i opće zdravlje. I najmanji oblik kretanja, poput šetnje, vježbi disanja ili istezanja, može pomoći u smanjenju napetosti i poboljšanju sna.Važno je birati aktivnosti koje su sigurne i prilagođene vlastitim mogućnostima;
  • tehnike opuštanja, meditacija, zapisivanje misli i osjećaja, razgovor o emocijama i uključivanje u aktivnosti koje donose zadovoljstvo;
  • traženje stručne pomoći ako teškoće traju dulje vrijeme i ometaju svakodnevno funkcioniranje jer razgovor sa stručnjakom može pomoći da se prepoznaju uzroci problema i pronađu učinkoviti načini suočavanja;
  • osnaživanje i poticanje autonomije koji jačaju samopouzdanje i osjećaj kontrole nad vlastitim životom. Kada donosimo odluke o stvarima koje se tiču nas samih, jačamo osjećaj osobne vrijednosti i samostalnosti;
  • stvaranje ugodnog, pristupačnog i podržavajućeg prostora jer to smanjuje frustracije i omogućuje bolje funkcioniranje;
  • osiguravanje kontinuiteta usluga i podrške da nitko ne ostane bez potrebne pomoći, osobito osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine. Sustavi podrške moraju biti održivi, dostupni i inkluzivni.

Mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno zdravlje. Ono oblikuje način na koji mislimo, osjećamo i djelujemo te utječe na našu sposobnost da se nosimo sa svakodnevnim izazovima. Dobro mentalno zdravlje ne znači da smo uvijek sretni ili bez briga, već da znamo prepoznati svoje emocije, suočiti se sa stresom i pronaći ravnotežu između obveza, odmora i odnosa s drugima. Briga o mentalnom zdravlju je ulaganje u osobnu dobrobit, ali i u zdravlje cijele zajednice.

Za dodatne informacije o značaju i načima razvoja mentalnog zdravlja i osobnih potencijala podsjetite se brošura "Hit je bit' mentalno fit" i "Mijenjamo boje - mijenjamo sebe" koje je SDDH izdao na temelju edukacija i radionica održanih u okviru ranijih projekata SDDH. 

 

Partneri

  • SOIH
  • Strukturni fondovi
  • Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
  • Razvoj ljudskih potencijala
  • Grad Zagreb
  • Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
  • EAMDA
  • HZZ
  • ZOSI
  • Europska unija - Zajedno do fondova EU
  • Vlada RH - Ured za udruge
  • POSI
  • Treat NMD
  • Zaklada
  • Turistička zajednica grada Zagreba
  • Centar za rehabiltaciju Zagreb
  • Dječji vrtić Lojtrica
  • Dječji vrtić Iskrica
  • Agencija za mobilnost i programe EU
  • ESF+ Učinkoviti ljudski potencijali
  • PBZ
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja
  • Ministarstvo zdravstva
  • HZJZ
  • ALS MND
  • World DMD organization
  • Roche Hrvatska
  • Quahva
  • Zagrebački holding
  • Biogen - Together in SMA

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija