Spavanje i poremećaji spavanja bili su tema ovomjesečnog online Medicinskog savjetovališta koje SDDH provodi u suradnji s Društvom distrofičara Zagreb.
Voditeljica Savjetovališta, doktorica Davorka Vranješ, na početku je objasnila kako je spavanje ključno za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma jer tijekom spavanja dolazi do fizičkog i mentalnog oporavka – usporava se rad srca, snižava krvni tlak, pada tjelesna temperatura i smanjuje se osjetljivost na vanjske podražaje.
Navela je da je san je pod utjecajem unutarnjeg biološkog sata, poznatog kao cirkadijski ritam, te da se sastoji od izmjene dvije osnovne faze: NREM (non-REM) faze koja uključuje lagani, površni i duboki, obnoviteljski san i REM (rapid eye movement) faze koja počinje otprilike 90 minuta nakon što zaspimo, a tijekom REM faze mozak je aktivan, javljaju se snovi, dok tijelo miruje.
Ciklusi NREM i REM faza izmjenjuju se tijekom noći, u prosjeku svakih 90–120 minuta. Kako starimo, udio REM sna postaje kraći.
Kvalitetan san održava imunološki, hormonalni i metabolički sustav, poboljšava pamćenje i koncentraciju te smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti dok nedostatak sna može uzrokovati umor, razdražljivost, lošu koncentraciju, smanjenu produktivnost te povećava rizik od nesreća i zdravstvenih problema.
Najčešći poremećaji spavanja su nesanica (problemi s uspavljivanjem, čestim buđenjima ili preuranjenim buđenjem) koja može biti kratkotrajna (povezana sa stresom) ili dugotrajna (često uz druge bolesti); apneja u snu (prekidi disanja tijekom spavanja) koja može biti opstruktivna (blokada dišnih puteva) ili centralna (mozak ne šalje signale za disanje); parasomnije (poremećaji ponašanja u snu, poput mjesečarenja, noćnih mora ili pričanja u snu); i sindrom nemirnih nogu (neugodan osjećaj u nogama i potreba za pokretanjem).
Za postavljanje dijagnoze koriste se upitnici o spavanju, dnevnik spavanja (bilježenje navika i problema) i polisomnografija (detaljno praćenje spavanja u medicinskim uvjetima) dok liječenje ovisi o uzroku i težini poremećaja, a može uključivati promjene životnih navika i higijene spavanja, ali i psihološku (npr. kognitivno-bihevioralna terapija), i medikamentoznu terapiju (npr. melatonin, benzodiazepini) te specijalizirane terapije za apneju (npr. CPAP uređaji).
Medicinsko savjetovalište je održano u srijedu, 24. travnja 2025., a na njemu je sudjelovalo 15 osoba.
